Pametni ljudi su često cijenjeni zbog njihove sposobnosti da rješavaju složene probleme, brzo asimiliraju informacije i kreativno razmišljaju. Takođe vole da čitaju i veoma su radoznali.

Međutim, pored ovih očiglednih karakteristika, postoje i druge neobične karakteristike koje često prate ove osobe. Iako se ove navike mogu činiti trivijalnim, one mogu ponuditi tragove o posebnostima ponašanja ljudi briljantnog uma. U nastavku pogledajte koje su to hirovite stvari.

3 radoznala hira pametnih ljudi

1. Grickanje noktiju

Iznenađujuća ludost koju dijele neki inteligentni ljudi je navika grickanja noktiju. Iako se na to često gleda kao na znak nervoze ili anksioznosti, studija iz 2015. sugerira da je veća vjerovatnoća da će osobe s ovom manijom biti perfekcionisti.

Grickanje noktiju može biti oblik samostimulacije i koncentracije, pružajući mentalno olakšanje i pomaže u stimulaciji kreativnosti. Iako je važno pronaći zdrave načine za rješavanje stresa, ova naizgled beznačajna navika može biti uobičajena osobina intelektualnih ljudi.

2. Slušanje muzike

Još jedna česta ludnica kod inteligentnih ljudi je navika slušanja muzike. Muzika je povezana sa nekoliko kognitivnih prednosti, kao što su poboljšano pamćenje, koncentracija ikreativnost, posebno instrumentalni žanr.

Studija iz 2019. pokazala je da pametniji ljudi preferiraju muziku bez teksta. Istraživači sa Sveučilišta Oxford Brookes anketirali su 467 hrvatskih srednjoškolaca, procjenjujući njihov IQ, preferirani muzički žanr i način na koji koriste muziku.

Rezultat je pokazao da učenici s višim rezultatima inteligencije imaju sklonost ka instrumentalnim muzičkim žanrovima kao što su big bend, klasična muzika i ambijentalna elektronika. Nadalje, oni koji su slušali muziku na kognitivniji način, odnosno cijenili kompoziciju i tehniku, preferirali su i instrumentalnu muziku.

Međutim, istraživači naglašavaju da je ova sposobnost samo jedan od faktora koji utiču na muzičke preferencije. Drugi aspekti kao što su osobine ličnosti, pol, godine, nivo obrazovanja i porodični prihodi takođe igraju važnu ulogu.

3. Razgovor sa samim sobom

Možda će vam biti čudno razgovarati sa samim sobom, ali u stvari, to može biti znak naprednijih vještina razmišljanja, pamćenja i percepcije. To tvrdi studija koju su proveli univerziteti Wisconsin i Pennsylvania.

Istraživanje iz 2012. godine pokazalo je da kada su učesnici dobili instrukcije da pamte i pronađu predmete, bili su uspješniji u izgovoru naziva objekata naglas. Toznači da izgovaranjem imena naglas aktiviramo vizualna svojstva vezana za ove objekte u našem mozgu, što nam pomaže da ih lakše pronađemo.

Na taj način jezik nije samo način komunikacije, ali takođe može poboljšati našu percepciju i razmišljanje. Dakle, sljedeći put kada se nađete da razgovarate sami sa sobom, zapamtite da to može biti jasan znak inteligencije.

Kako biti pametniji?

Prema studijama Univerziteta Harvard, moguće je poboljšati um kroz jednostavne aktivnosti koje se mogu izvoditi svakodnevno. U knjizi “Make it stick: The Science of Successful Learning” autori Peter C. Brown, Henry L. Roediger III i Mark A. McDaniel dijele preporuke za poboljšanje snage mozga, mentalne budnosti i pamćenja, što rezultira višim IQ-om.

Ovi savjeti uključuju poboljšanje pamćenja i izazivanje mozga da izvršava zadatke na različite načine. Pogledajte neke od ovih trikova i uključite ih u svoju rutinu dok učite za testove i takmičenja:

• Dobar san: odmaranje najmanje osam sati omogućava mozgu da pohrani informacije, pozitivno utiče na akademski učinak. Redovna rutina spavanja je neophodna za dobijanje dobrih ocjena.
• Učenje naglas: Slušanje riječi naglas povećava vjerovatnoću da ih zapamtite. Ponoviinformacije naglas tokom učenja mogu olakšati kasnije prisjećanje.
• Promjena predmeta: Prebacivanje između različitih predmeta učenja održava mozak budnim, jača dugoročnu memoriju i produbljuje učenje.
• Korišćenje vaše nedominantne ruke: Pokušaj upotrebe vaše nedominantne ruke za jednostavne zadatke, kao što je jedenje sa srebrnim priborom, može stvoriti nove neuronske veze i ubrzati funkciju mozga.
<7 Povezivanje informacija sa podražajima: Povezivanje novih informacija sa senzornim podražajima, kao što su prijatne arome, može pomoći pamćenju. Nadalje, povezivanje novih znanja i prošlih iskustava doprinosi boljoj analizi i integraciji koncepata.