Prije svega, Dan autohtonih naroda za svoj glavni cilj ima proslavu raznolikosti autohtone kulture u zemlji, ali i probuditi razmišljanja o stvarnosti ovih zajednica na nacionalnoj teritoriji. Ranije poznat kao Dan Indijanaca, datum je doživio promjenu u nomenklaturi kroz zakon broj 14,402, odobren 8. jula 2022.

Proslavlja se svake godine 19. aprila, promjena imena se dogodila na osnovu zakona koji je branio amandman kao način vrednovanja doprinosa ovih građana brazilskoj kulturi. Tokom tog datuma provode se različite društvene akcije kako bi se doprle do starosjedilačkih grupa i došle do informacija Brazilcima.

Koji je značaj Dana starosjedilačkih naroda?

Osim slavljenja istorijske i kulturne raznolikosti brazilskog autohtonog stanovništva, Dan autohtonih naroda je mehanizam za borbu protiv predrasuda prema ovom dijelu društva, ohrabruje uspostavljanje javnih politika koje garantuju prava autohtonih naroda i mobilišu civilno društvo u korist zahtjeva ovih zajednica.

U početku, datum se pojavio 1943. godine, tokom Estado Novo u Getúlio Vargas. Tom prilikom, datum su predložili domorodački lideri sa celog američkog kontinenta koji su učestvovali na Interameričkom domorodačkom kongresu, održanom u Meksiku, kako bi razgovarali ojavne politike koje su osiguravale prava autohtonih naroda širom kontinenta.

U Brazilu, pridržavanje datuma i tzv. Inter-American Indigenous Institute dogodilo se kao rezultat intervencije Marechala Rondona, glavnog Brazilski domorodac. Iznad svega, Dan autohtonih naroda ima za cilj održati živom tradiciju i kulturu više od 900 hiljada autohtonih naroda koji postoje na brazilskoj teritoriji, na osnovu demografskog popisa iz 2010. godine.

Kroz ankete poput ovog , koju provodi Brazilski institut za geografiju i statistiku (IBGE), moguće je bolje razumjeti stvarnost ovih pojedinaca i koje su potrebe svake zajednice. Nadalje, to je način edukacije stanovništva o ispravnim načinima ophođenja i života sa autohtonim narodom.

Za aktiviste i društvene akcione grupe fokusirane na autohtonu zajednicu, 19. april je još jedan datum za razmišljanje i borba, a ne slavlje, jer ima još mnogo stvari za napredak u pogledu prava autohtonih naroda. U ovom procesu, tijela kao što je Nacionalna fondacija za autohtone narode (Funai) su od suštinskog značaja.

Zašto je došlo do promjene podataka o nazivu?

Ukratko, promjena sa Dia do Índio do Dia dos dos autohtoni narodi nastali zbog identifikacije pojma "Indijanac" kao riječi s predrasudama i obilježene negativnim značenjem, jer se asocirana ideju zaostale ili divlje osobe. Stoga je upotreba "autohtonih naroda" način da se različitost ovih zajednica sagleda na način koji ima više poštovanja.

Po definiciji, riječ "autohtoni" odnosi se na ideju o izvornim narodima, stvaranju vezu i sa idejom o prisutnosti ovih pojedinaca na američkom kontinentu prije dolaska Evropljana. Nakon toga, 2019. godine predstavljen je Prijedlog zakona kojim se traži izmjena i dopuna i brani važnost pozitivnog predstavljanja na taj datum.

Kako proslaviti Dan autohtonih naroda?

Uopšteno govoreći, prakse kao što je upotreba tradicionalno autohtonih nošnji ili ukrasa nisu pozitivni oblici proslave, jer se kultura ove populacije shvata kao ukras i podstiče kulturno prisvajanje. Iz tog razloga, zanimljivo je kladiti se na posjete muzejima, projekcije dokumentarnih filmova i razgovore o autohtonim temama.

Iznad svega, bitno je slušati šta sami članovi ovih zajednica imaju za reći, uglavnom jer je to način da se da glas ovim marginalizovanim pojedincima. Kroz kontakt sa stvarnošću bolje se razumiju životne navike, zahtjevi i koliki je značaj za društveno-istorijsko naslijeđe zemlje.

Tokom 19. aprila održavaju se i kampanje, marševi i regionalni susretiizmeđu vođa ili grupa aktivista kako bi se mobilizirala javna moć u korist prava autohtonih naroda. Obično je ova vrsta događaja otvorena za opšte učešće.